Uskoro se obilježava Svjetski dan plućne hipertenzije: Evo šta znači i koji su najčešći simptomi

Ovaj povišeni pritisak može uzrokovati ozbiljne probleme, uključujući srčane probleme i oštećenje pluća. Simptomi plućne hipertenzije mogu biti suptilni i lako ih je zanemariti. Osobe s ovim stanjem mogu osjećati kratkoću daha, umor, bol u grudima ili vrtoglavicu. Međutim, ovi simptomi nisu specifični za plućnu hipertenziju i mogu se pogrešno pripisati drugim uzrocima.

Važno je znati da plućna hipertenzija može biti ozbiljno stanje koje zahtijeva medicinsku pažnju. Dijagnoza se obično postavlja uz pomoć testova kao što su ehokardiografija i kateterizacija srca. Liječenje može uključivati lijekove za snižavanje pritiska u plućnim arterijama, terapiju kisikom ili čak transplantaciju pluća u najtežim slučajevima.

Postoje koraci koji se mogu poduzeti da se uspori napredovanje plućne hipertenzije, minimiziraju njeni efekti i upravljaju simptomima. U posljednje dvije decenije, napredak medicine povećao je stopu preživljavanja.

Po podacima iz medicinske literature od plućne arterijske hipertenzije oboli 15 do 30 ljudi na milion stanovnika.

Složena bolest koja se često zanemaruje

Plućna hipertenzija je složena bolest koju, nažalost, medicinski radnici često zanemaruju. Kako se mnogi simptomi PH javljaju u drugim manje ozbiljnim stanjima, mogućnost pojave PH ponekad se ne razmatra ili se simptomi pripisuju drugim bolestima.

Udruženje pacijenata sa plućnom hipertenzijom "Dah", jedino je udruženje u Bosni i Hercegovini koje se bavi ovim oboljenjem. Predsjednica Udruženja je Vera Hodžić, 63-godišnja novinarka iz Zavidovića, kojoj je dijagnosticirana primarna plućna hipertenzija prije 12 godina. Udruženje je osnovala godinu dana kasnije.

Vera Hodžić kaže: "Shvatila sam koliko smo marginalizirani i nešto sam morala promijeniti – ne samo u svoju korist, nego u korist svih obespravljenih PH pacijenata".

Prim. prof. dr. Azra Durak Nalbantić vanredna profesorica na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, zaposlena u Klinici za bolest srca, krvnih žila i reumatizma, kaže: "Plućna hipertenzija je bolest o kojoj se ne misli jer je rijetka, a postavljanje dijagnoze je nekad jako dugo i zahtjevno. Također ono što je neophodno je edukacija ne samo pacijenata nego i ljekara o plućnoj hipertenziji kako bi se što prije dijagnosticiralo i započelo liječenje".

"Plućna hipertenzija (PH) je zapravo visok pritisak u krvnim žilama pluća (plućnim arterijama) usljed zadebljanja i povećane krutosti, a takvi krvni sudovi se ne mogu proširiti kako bi omogućili potreban dotok krvi. Ukoliko je plućna hipertenzija neliječena dovodi do oštećenja desne strane srca i njegove slabosti koja se manifestuje pogoršanjem simptoma zamora, gušenja uz pojavu oticanja stomaka i nogu", kazala je.

Napominje da je put do postavljanja dijagnoze dug: "Gušenje je najčešći simptom koji dovodi pacijenta do kardiologa i pulmologa".

"Važno je rano otkrivanje plućne hipertenzije, njeno klasificiranje i ukoliko se radi o Grupi 1 plućne hipertenzije tim pacijentima se trebaju uvesti specifični lijekovi koji dovode do širenje plućnih krvnih sudova. Moramo napomenuti da lijekovi ne vode izlječenju, međutim oni umanjuju simptome i sprečavaju pogoršanje bolesti", ispričala je.

Kad je riječ o situaciji u Bosni i Hercegovini - ne postoji jedinstven registar oboljelih. Blizu 65 pacijenata se liječi na dva vodeća klinička centra u BiH (KCUS i UKCRS). Istinski problem je (ne)dostupnost terapija za liječenje plućne hipertenzije. Na tržištu lijekova Bosne i Hercegovine prisutna su samo dva osnovna lijeka.

Pacijenti traže uvođenje u sistem zdravstvene zaštite referentnih bolničkih centara u kojima postoji mogućnost dijagnosticiranja i liječenja plućne hipertenzije i u koje bi pacijenti direktno bili upućeni na osnovu nalaza ljekara tj. sumnje na bolest.